Danas je u organizaciji Hrvatskog čitateljskog društva i Komisije za čitanje HKD u Gradskoj knjižnici Zagreb (Knjižnice grada Zagreba, Starčevićev trg 4) održan već tradicionalni stručni skup povodom Međunarodnog dana pismenosti, ovaj put na temu čitateljskih grupa.
Bilo je ovo prvo ovako opsežno predstavljanje različitih čitateljskih grupa koje djeluju u knjižnicama, školama i udrugama. Skup je obuhvatio ne samo grupe različite po mjestu osnivanja, već i vrlo specifične u načinu rada, čime je sudionicima skupa omogućeno da vide široki raspon mogućnosti rada u čitateljskim grupama i na taj način dobiju poticaj za razvijanje ideja i ohrabrenje za osnivanje grupa.
Skup je otvorila predsjednica Hrvatskog čitateljskog društva Kristina Zaborski-Čunović koja se u ime društva zahvalila prvim članovima koji su iznimno doprinjeli promicanju čitanja i pismenosti. Odluka o počasnom članstvu (mr.sc Ljiljana Sabljak, dr.sc Ivanka Stričević, dr.sc Srećko Jelušić, mr.sc Dijana Sabolović-Krajina, mr.sc Loris Bučević-Sanvincenti) donesena je na posljednjoj skupštini HČD-a koja se održala u travnju ove godine.
Na današnjem skupu bile su prisutne mr.sc Ljiljana Sabljak i mr.sc Loris Bučević-Sanvincenti kojima su uručena posebna priznanja kao zahvalnice i koje su ovom prilikom zahvalile članovima društva, ukratko se prisjetile početaka rada HČD-a i naglasile kako je i ovo čitateljsko društvo najprije osnovano kao klub.
O razlozima osnivanja čitateljskih grupa i smjernicama za razmišljanje o načinu pristupa ovoj temi u teoriji i praksi govorila je mr.sc Ivana Bašić, dopredsjednica udruge Balans centar za logopedagogiju i biblioterapiju koja je u izdanju udruge u svibnju ove godine objavila prvi metodički priručnik za osnivanje i vođenje čitateljskih grupa (O čitateljskim grupama- metodički priručnik s primjerima dobre prakse). U izlaganju je naglasila važnost osnivanja klubova za aliterate, ljude koji znaju čitati ali ne koriste tu vještinu svakodnevno za osobni razvoj i rast, kako bi se održala ljubav prema čitanju koja se s vremenom gubi ako se tekstu ne prilazi kao estetskom/doživljajnom iskustvu. Verena Tibljaš, koordinatorica programa Gradske knjižnice Rijeka izuzetno je nadahnuto predstavila put razvoja čitateljskih grupa, pri čemu su sudionici skupa dobili jasnu sliku o tome kako se jedna aktivnost polako i postupno razvija u okviru jedne institucije. Naime, dok su se prvi klubovi gradili teško i polako, s puno uložene energije i učenja na pogreškama, mladi klubovi profitirali su na njihovim iskustvima te se danas stvorena mreža klubova lakše razvija. Povijesni presjek osnivanja čitateljskih klubova, kako ga je prikazala Verena Tibljaš, izuzetno je važan jer su polaznici dobili uvid u stupnjeve razvoja ove aktivnosti i, prije svega, jasno je naglašeno kako je za uspjeh klubova važno ustrajati, učiniti sve što je moguće da klubovi opstanu, i znati otpustiti ih ako ne uspiju.
Čitateljske klubove Knjižnice Ivane Brlić Mažuranić (KGZ) predstavila je Ivana Kelava koja je također napravila povijesni presjek aktivnosti knjižnice na osnivanju čitateljskih grupa u posljednje dvije godine. U ovoj maloj kvartovskoj knjižnici u kratkom vremenu stasala su tri čitateljska kluba, od čega su dva nastala u suradnji s nakladničkim kućama. Zanimljivosti vezane uz virtualni čitateljski klub povezane su s postojećim klubovima u knjižnici, pri čemu je Ivana Kelava istaknula veliku povezanost članova virtualnog kluba s knjižnicom. Naime, u posljednjih godinu dana veliki broj programa knjižnice članovi virtualnog kluba odradili su samoinicijativno i volonterski u knjižnici, od predavanja do radionica za sve dobne skupine. U planu je organizacija zajedničkog druženja članova svih čitateljskih klubova, što je korak dalje u povezivanju i građenju zajedništva među članovima.
Žozefina Žentil Barić iz Gradske knjižnice Zadar predstavila je zadarske čitateljske klubove u povijesnom presjeku, kao i voditelje-volontere koji su, u suradnji s knjižničarima, pokrenuli nove čitateljske klubove. Važnost volonterstva naglasila je predstavljajući ogranak Bili Brig u kojem su tri volontera (profesori OŠ Zadarski otoci) oformila tri čitateljska kluba i na taj način jednu malu knjižnicu obogatili sadržajima koji djeluju povezujuće u zajednici. U svom je izlaganju Žozefina Žentil Barić predstavila i čitateljske blogove Knjiški frikovi i Tragači, od prvih početaka do novih smjernica razvoja, pri čemu je posebno naglasila da je temelj uspjeha u povezivanju čitateljskih virtualnih prostora sa stvarnima.
Prvi dio skupa zaključila je svojim izlaganjem Svjetlana Ciglar, voditeljica čitateljskog kluba Spajalica (Knjižnica Vladimira Nazora, KGZ) koja je predstavila rad kluba od ideje, stvaranja prepoznatljivog znaka i osmišljavanja aktivnosti do današnjeg trenutka kad su mnoge članice ove grupe snažno međusobno povezane kroz niz aktivnosti koje provode kao dio socijalnih projekata za mlađe i starije sugrađane. Svjetlana Ciglar naglasila je važnost kluba za umirovljene knjižničarke koje na ovaj način svoje iskustvo i znanje mogu prenijeti drugima i sudjelovati u društvenim događanjima, što je izuzetno važno jer je uključenost u društveni život i povezanost s radnim mjestom na kojem su provele veći dio svog života jedna od pretpostavki zdravog i sretnog života u mirovini.
Nakon kratke pauze Klaudija Mandić predstavila je mladi čitateljski klub Book zone iz Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci u kojem su se članovi vrlo brzo povezali i stvorili prepoznatljive znakove pripadnosti svom klubu. Jedna od takvih zanimljivosti, koja se dojmila prisutnih, privjesak je s malom knjigom u koju su upisani citati iz romana Sjena vjetra. Tom poetičnom detalju pridružuju se i drugi, kao što su zajedničke majice s logom kluba, pokloni koje članovi kluba jedni drugima pripremaju za svaku priliku i dinamika susreta – naime, ovaj klub sastaje se jednom tjedno, što je prava rijetkost u svijetu čitateljskih klubova.
Snježana Berak predstavila je čitateljski klub Mame Narodne knjižnice Petar Preradović koji je jedinstven po tome što okuplja mlade majke koje inače zbog obveza imaju malo vremena za kvalitetno druženje s ljudima svoje dobi. Iako postoji samo godinu dana, članice grupe iznimno su povezane i odane svom klubu, jer zadovoljava neke njihove egzistencijalne potrebe. Osim što razgovaraju o knjigama koje čitaju, mladim majkama ovakva druženja prilika su da podijele slične teme vezane uz svoj svakodnevni život – upravo zato među njima su nastala prijateljstva koja se intenzivno razvijaju i izvan čitateljskog kluba.
Zorka Renić predstavila je Klub čitatelja Medicinske škole Bjelovar koji je nastao kao inicijativa povezana s projektom (odnosno projektima) koje ova škola godinama provodi na poticanju čitanja kod mladih. Naime, jedna od posebnosti projekta je uvođenje čitateljskih klubova u nastavu, i to ne samo u nastavu književnosti, kako bi se odmah moglo pomisliti, već u različite stručne predmete. Učenici Medicinske škole čitali su raznu litaraturu na temu povezanu sa svojom strukom, o čemu su imali prilike na nastavi razgovarati sa svojim profesorima.
Ovaj pristup vrlo je blizak svjetskom trendu uvođenja čitateljskih klubova u razrede, čime se znatno potiče strast za učenjem i istraživanjem, kako potvrđuju i brojna istraživanja. Zorka Renić prikazala je okupljenima video uradak kojeg su snimili članovi Kluba čitatelja, kao i ostale vrijedne aktivnosti (kao što je čitanje mlađim učenicima) koje provode članovi ovog kluba.
Jedna od nejvećih zanimljivosti na skupu o čitateljskim grupama bila je Udruga za Pet Therapy Indeficienter Vinkuran koja pomaže djecama s poteškoćama u čitanju tako što u prostore škola i knjižnica (koje im otvore vrata) uvode terapijske pse kojima djeca čitaju. Kako je naglasila Goranka Rosanda Furlan, voditeljica udruge, važno je osvijestiti da postoje djeca (kao i odrasli) koji imaju negativna iskustva s čitanjem, tjeskobu, strah i paniku od čitanja koji su izazvani lošim iskustvima, kritikama i napetostima vezanima uz čitanje. “Terapijski psi uče nas vještini koja je zaboravljena”, rekla je Goranka Rosanda Furlan, inače profesorica književnosti i terapeut,”a to je strpljenje”. Kada dijete zamuckuje ili osjeća tjeskobu, dovoljno je da dotakne psa i vidimo kako se njegovo raspoloženje mijenja, kako nastaje osjećaj sigurnosti i kako se čitanje pretvara u nešto potpuno drugačije. Skupu je nazočio i terapijski pas Aron, koji je mirno i potpuno opušteno odslušao više od nekoliko sati raznih izlaganja, nakon čega se lagodno protegnuo kad je odlazio i tako nam pokazao što je glavna odlika terapijskih pasa. Zanimljivo je također da udruga ima i terapijskog mačka, ali bilo koja životinja za koju se procijeni da ima smirenost i strpljenje može biti uključena (nakon propisne obuke) u terapijski proces.
Skup je završio izlaganjem Ane Profete, voditeljice Booksa Book Club-a koja je najprije predstavila aktivnosti udruge Kulturtreger, a zatim i aktivnosti vezane uz čitateljske klubove. Ana Profeta govorila je vrlo detaljno o ulozi voditelja, čime je svakako odgovorila na najčešće postavljano pitanje povezano s osnivanjem čitateljskih klubova. Kako voditi klub, koji je optimalan broj članova, na koji način se održava komunikacija među članovima, što je to grupna dinamika i kako se može pratiti – sve su to samo djelići njezinog izlaganja koje je doprinijelo cjelovitosti skupa jer je iskustveno zaokružilo priču o čitateljskim klubovima.
Skup je završio proglašenjem pobjednika natječaja za najbolju fotografiju fotografskog natječaja Hrvatskog čitateljskog društva pod nazivom Smiješak..čitajte! i druženjem sudionika u neformalnom razgovoru u kojem su se razmjenile brojne važne infrormacije, dojmovi i ideje za nove čitateljske klubove.
Potporu ovogodišnjem skupu dalo je Ministarstvo kulture koje je prepoznalo važnost razvijanja čitateljskih grupa u zajednici.
