„Mjesto na kojemu možemo biti ono što jesmo – prikaz knjige Ivane Bašić O čitateljskim grupama: metodički priručnik s primjerima dobre prakse. Zagreb, Balans Centar, 2014.“
Mirta Šimić
Knjižnica Ivane Brlić Mažuranić – Knjižnice grada Zagreba
mirta.simic@kgz.hr
Veza na članak: https://www.hkdrustvo.hr/hkdnovosti/clanak/952
Ovo je prvi priručnik u Hrvatskoj koji se bavi vođenjem čitateljskih grupa i nezaobilazno je štivo za sve sadašnje i buduće voditelje čitateljskih klubova, ali i za sadašnje i buduće članove koji će u priručniku naći sve relevantne informacije o tome što čitateljska grupa jest, kako funkcionira i zašto se uključiti u rad čitateljske grupe. Autorica knjige je Ivana Bašić (1975), profesorica hrvatskog jezika i književnosti i dopredsjednica udruge Balans centar za logopediju i biblioterapiju (www.balanscentar.blogspot.com), u kojoj je 2011. objavila knjigu Biblioterapija i poetska terapija – priručnik za početnike.
Na županijskim vijećima za profesore književnosti i knjižničare dosad je održala niz predavanja na temu mogućnosti primjene razvojne biblioterapije u knjižnicama i školama, a posebnim naglaskom na važnost osnivanja čitateljskih grupa. Magistrirala je s temom Vesna Biga – modeli pripovjedne proze.
Na osnovu svog bogatog iskustva u vođenju čitateljskih grupa (Malo drvo, Klub tuđih najdražih knjiga u udruzi Balans centar i Opstanak u Knjižnicama grada Zagreba – Knjižnici Ivane Brlić Mažuranić) i na osnovu ankete provedene u knjižnicama, udrugama i među privatnim grupama (na anketu je odgovorilo trideset voditelja i oko osamdeset članova čitateljskih klubova), autorica nam na sistematičan i pregledan način približava recentno stanje čitateljskih grupa u Hrvatskoj u usporedbi sa stanjem u razvijenijim zemljama.
U uvodu autorica obrazlaže sve dobrobiti osnivanja čitateljskih grupa kao jednostavnog i svugdje primjenjivog načina rada koji smanjuje izolaciju, potiče druženje i razmjenu i na najbolji mogući način potiče čitanje.
U prvom poglavlju priručnika autorica daje pregled razvoja čitateljskih grupa u Hrvatskoj na primjerima Gradske knjižnice Rijeka, Gradske knjižnice Zadar, Knjižnica grada Zagreba, Gradske knjižnice Marka Marulića, a prikazane su i čitateljske grupe osnovane u udrugama (Balans centar – Malo drvo, Klub tuđih najdražih knjiga, Udruga Academus – Čitateljski klub LibRA, te Književni klub Booksa ) i jedna privatna čitateljska grupa – Crna kutija.
Drugo poglavlje donosi nam definiciju pojma čitateljska grupa i osnovna obilježja čitateljske grupe. Na osnovu provedene ankete među članovima čitateljskih grupa autorica navodi potrebe koje zadovoljava čitateljski klub: druženje s ljudima sličnih interesa, proširivanje svojih čitateljskih interesa i usvajanje novi znanja, potreba za stručnim usavršavanjem, mogućnost sagledavanja stvari iz različitih perspektiva, kvalitetna i opuštena komunikacija, oslobađanje u iskazivanju misli i osjećaja, mogućnost refleksije na sadržaje, osjećaj sigurnosti i odmak od stvarnosti. Sve ove potrebe potkrijepljene su odgovorima iz ankete. Autorica također pokušava napraviti distinkciju između čitateljskog kluba i čitateljske grupe, a dotiče se i američkih online čitateljskih klubova i Čitateljskog kluba Knjižnice Ivane Brlić na Facebooku.
Zašto osnovati čitateljsku grupu ili postati njezin član tema je kojom se bavi treće poglavlje ovog priručnika. Smisao osnivanja čitateljske grupe autorica vidi u nekoliko pravaca: odmor od površne komunikacije, razvijanje duha demokracije i tolerancije, stvaranje mreže društvenih odnosa, razvijanje socijalne osjetljivosti i duha zajedništva te vizije čitateljske grupe kao modela učenja.
U četvrtom poglavlju koje je ujedno i najdulje autorica daje metodičke upute za rad čitateljskih grupa. Tu su prikazana i dva osnovna modela čitateljskih grupa – tzv. multi-title čitateljske grupe u kojima članovi čitaju različite knjige i o njima izvještavaju ostale članove i tzv. single-title čitateljske grupe u kojima članovi čitaju jednu istu knjigu. U ovom dijelu svi zainteresirani naći će odgovore na pitanja za koga osnivamo čitateljsku grupu, kako okupiti članove, kako održati prvi susret čitateljske grupe, koje vještine i znanja treba posjedovati voditelj, na koji način održati komunikaciju između susreta, koji je optimalan broj članova.
Također će saznati koja su tri zlatna pravila rada, kako odabrati ime grupe i zašto je to važno, rituale koji se mogu sprovoditi, a koji će još jače povezati grupu, kako izabrati i kako voditi razgovor o knjizi i još mnoštvo korisnih informacija.
Priručnik je popraćen prilogom u kojem su navedene knjige dobre za raspravu po preporuci članova čitateljskih klubova, bibliografijom i linkovima na relevantne stranice.
Ova knjiga je nastala iz autoričine velike ljubavi prema čitateljskim grupama, iz želje da čitateljskih grupa bude sve više te iz potrebe da podijeli svoje znanje i iskustvo s drugima. Autorica posebnu važnost pridaje osnivanju čitateljskih grupa u osnovnim i srednjim školama i nada se da će i učitelji i profesori prepoznati dobrobiti od ovakvog načina rada.
Kako sama autorica kaže (str. 11) Više od svega želim da cijeli svijet jednom bude kao čitateljska grupa – mjesto na kojem se razlike poštuju, prostor u kojem gradimo smisao cjeline iz pojedinačnih značenja, arena u kojoj se borimo za što više smijeha i za što više različitih perspektiva koje nas raduju i povezuju. Jer, u konačnici, čitateljska grupa je mjesto na kojem možemo biti ono što jesmo i prihvatiti drugog onakvog kakav jeste. Ima li išta bolje od toga?
Intervju s autoricom pročitajte na stranici Gradske knjižnice Rijeka: https://gkr.hr/Magazin/Razgovori/Ivana-Basic-O-citateljskim-grupama-knjiga-ispod-cekica.
Nama knjižničarima nakon svega preostaje još samo dodati: bravo!
