Sasvim slučajno, na preporuku kolegice s posla, do mene je došla ova knjiga. Mislila sam da znam o čemu se radi. Djevojčica s invaliditetom dolazi u novu sredinu. Isprva je ne prihvaćaju, ali ona ipak uspijeva pronaći prijatelje.
Ova knjiga nije pisana iz perspektive nekog tko razumije poteškoće, ali ih sam nema, tko potiče druge na razumijevanje jer zna kako bi ono trebalo izgledati, koji prepričava tuđe zgode sa stajališta promatrača. Ovo je knjiga koja prenosi stvarno životno iskustvo. Knjiga koja će nas natjerati da zastanemo i razmislimo o tome što nam je zaista u životu važno. Knjiga će nam, možda više od svih koje sam pročitala do sada, pokazati da različitosti zapravo nema. Nismo mi neki isti koji prihvaćamo druge, različite. Svi smo jedinstveni, sa svojim jedinstvenim potrebama i na kraju je jedino važno kakvi smo prijatelji, hoćemo li pomoći čovjeku kad mu je pomoć potrebna, hoćemo li u svom srcu moći naći dovoljno mjesta da zaista saslušamo drugoga, da pokušamo nakratko pogledati svijet njegovim očima.
Priča baca svjetlost na ulogu učitelja u životu djeteta. To je netko s kim ono provodi puno vremena. Netko tko balansira između različitih osobnosti učenika nastojeći da se svi osjećaju dobro, u miru, da mogu nesmetano učiti i razvijati se. Glas učitelja odzvanja nam u mislima dugo nakon što završimo školu i često su učitelji ti koji nas nadahnu da odaberemo određeno zanimanje. Stav prema učenju također je nešto što nam učitelj pomaže izgraditi. Tu je još i taj moment vjere, povjerenja u svoj razred. Ako vjerujemo da imamo dobar razred i da oni mogu puno toga postići, često se naši snovi i očekivanja ostvaruju.
Napredak je katkad spor i puno toga često krene po krivu, ali učitelji koji se trude, koji nastoje napraviti razliku, odnosno odgojiti dobre ljude, mogu biti sigurni da su ostavili svoj trag u svijetu jer je toliko duša koje su dotaknuli.
Lanina škola je slikovnica za djecu od 8 do 12 godina, ali i za svu djecu i odrasle koji su preživjeli prvi dan škole ili ih ujesen to očekuje. Možda ih muči strah od novog, možda je netko od njih dijete s nekom poteškoćom baš poput Lane. Možda mu treba potvrda da nije samo, da ima još djece poput nje ili njega koja se suočavaju sa sličnim strahovima. Prvenstveno je to priča o hrabrosti, o spremnosti da osjetiš jak, paralizirajući strah i svejedno se suočiš s onim što te najviše plaši. Ovog ljeta vrijeme je za jednu novu školu. Školu u koju idu djeca koja će razviti snage da izgrade svijet u kojem ćemo svi imati svoje mjesto i biti dobrodošli.
Zanimljivi zadaci i igre:
- Neka dijete pokuša nacrtati ili napisati nešto rukom koju inače ne koristi za pisanje. Nakon toga vi učinite isto. Razgovarajte o tome kakav je to osjećaj kad nešto radiš prvi put.
- Prisjetite se zajedno bajke o Pepeljugi. Pokušajte ispričati ili zapisati priču iz različitih perspektiva npr. iz perspektive maćehe, oca, sestara. Cilj igre je pokušati razumjeti tuđa razmišljanja i postupke. Nakon toga možete preuzeti uloge likova iz priče i voditi dijalog.
- Ovu igru idealno je igrati s grupom djece. Potrebno vam je klupko vune ili konopa. Djeca sjede u krugu. Jedno dijete uzima kraj klupka vune i otkotrlja klupko do sjedećeg djeteta. Dijete koje je uhvatilo klupko uzima nit i kaže po čemu je slično djetetu koje mu je klupko dodalo (npr. Slična sam Mariji po tome što stanujemo u istoj zgradi ili što imamo plave oči.) te ne puštajući nit kotrlja klupko do sljedećeg djeteta. Na kraju aktivnosti sva će djeca biti povezana istom niti i međusobno isprepletena. Zamotavanje klupka započinje od posljednjeg djeteta prema prvom. Kada dijete primi klupko treba reći po čemu je različito od onog koji mu je klupko dodao i tako redom dok se klupko ponovo ne zamota.
- Uzmite list papira, a dijete neka učini isto. Okrenite se leđima jedno drugome i nacrtajte jednostavan crtež koristeći se geometrijskim likovima. Nakon toga uzmite prazan list papira i pokušajte nacrtati isti crtež pažljivo slušajući upute djeteta. Kad ste gotovi pokažite djetetu crtež, a ono neka vama pokaže svoj da vidite jeste li dobro razumjeli upute. Nakon toga dijete može crtati slušajući vaše upute.
Pitanja za razgovor s djetetom:
- Kakav je odnos Lane i njene sestre Nine?
- Zašto je Lanina mama zabrinuta zbog Laninog polaska u školu?
- Koji sve problemi muče Lanu?
- Kako se Lana osjećala prvog dana škole?
- Prisjeti se prvog dana škole. Kako si se osjećao/la?
- Jesi li tako zamišljao/la školu?
- Čega je Lanu najviše sram?
- Što misliš, je li sramota doći u prvi razred, a ne znati čitati?
- Čega se Lana boji?
- Zašto je Lana trebala krenuti u školu tjedan dana kasnije?
- Učiteljica je rekla učenicima da su sva djeca jednaka, ali neki trebaju više pomoći od drugih. Što misliš o tome?
- Kakav je Dado? Koji problemi njega muče?
- Kako je izgledao sat tjelesnog?
- Došlo je vrijeme užine. Što brine Lanu?
- U priči se nalazi ova rečenica: „…jer najvažnija u školi nisu slova, a ni brojke. Važnije je sklapati prijateljstva i otkrivati svijet koji nas čeka!“ Što misliš o tome?
Literatura:
http://sosvt.hr/wp-content/uploads/2014/10/SOS-EduKa.pdf (pristupljeno: 16.6.2023.)