Mirko i glavoder - Melita Rundek - Biblioterapija - Balans Centar za biblioterapiju

Melita Rundek: Mirko i glavoder

Naklada Ljevak, Zagreb, 2020.

vrijeme čitanja  Vrijeme čitanja: 3 min.

Mirko i glavoder je priča o dječaku Mirku kojeg je mama odvela psihologu jer se puno pere, pretjerano je pristojan i previše dobar.

„Gledaj, znam da bi htio biti Supermen, ali morat ćeš biti pisac. To ti je zapravo slično. Jer kad pišeš, imaš iste moći kao Supermen. A ono što je osobito važno – u knjizi možeš biti neopisivo zločest, kakav si unutra. To će te izliječiti. Sve ono što nisi mogao reći mami, tati, bratu, sestri, Bubici, to ćeš lijepo napisati!”

„Ma ajde, kako lijepo pričaš, sigurno si pisac. I napiši neku knjigu da je barem malo zločestija nego što si inače. Dobar, pošten, vrijedan i takve gluposti. Napiši nešto malo blesavo, pomaknuto. Barem malo – moljakao je.”

To je kratka, iskrena priča u koju se na čudesan način ušulja i lik spisateljice. Melita Rundek je inspiraciju našla na pravim mjestima i pružila nadu dobricama da će sve biti u redu, da se mogu suprotstaviti razrednim huliganima, pa čak i svoje prijatelje dovesti u red kad pretjeraju s navikama koje ih živciraju.

Knjiga nas uči da je u redu imati ludu obitelj i da su sve one pomalo lude na svoj način te da je odlazak psihologu normalni dio života i da u tome nema sramote jer on će nam otkriti stvari o nama za koje nismo prije ni znali. Mogli bismo narasti, početi sebe samoga i ljude oko nas gledati drugačijim očima i pronaći utočište u nečemu što nam dobro ide. U pisanju, na primjer.

To je knjiga za djecu od 8 do 12 godina koja vole stripove i uživaju u serijalima poput Gregovog dnevnika i Toma Gatesa. Priča je to koja nasmijava i osnažuje nježnu djecu, pomaže njihovim roditeljima i roditeljima koji su i sami pomalo takvi.

Zanimljivi zadaci i igre:

  1. Glavoder je preporučio Mirku da čita zločeste knjige. Gregovom dnevniku, koji ima dovoljno nastavaka za sve nezasitne čitatelje zločestih knjiga, svakako pridodajte Matildu Roalda Dahla, Pipi Dugu Čarapu Astrid Lindgren te knjige za djecu Davida Walliamsa.
  2. Ako vam se svidjela knjiga Mirko i glavoder, posudite u knjižnici Slučaj Mirkovog brata i knjigu Mirko i sedam prigovora.
  3. Jednu neutralnu rečenicu, npr. „Idem u dućan.” izgovorite na različite načine kako biste izrazili različite osjećaje (npr. ljuto, veselo, tužno i sl.). Možete dodati i pokrete tijela. Dijete pogađa o kojem je osjećaju riječ, a nakon toga se možete zamijeniti.
  4. U ovoj igri možete koristiti slike izrezane iz časopisa ili izrađene crteže lica koji pokazuju određeni osjećaj. Neka dijete pokuša pogoditi što osjeća osoba na slici, a kasnije što ona kaže i kakvu bi priču mogla ispričati.
  5. Sljedeću vježbu možete koristiti prije polaska na spavanje i uoči nekog događaja koji brine dijete, npr. važnog ispita u školi: „Zamisli da u ruci imaš malenu kutiju. Zadržat će sve tvoje brige tako da se možeš odmoriti. Imaš li brige? Reci naglas. Zatim je stavi u kutiju. Imaš li još koju brigu? Reci naglas. Zatim je stavi u kutiju. Naglas reci sve što te brine. To mogu biti velike brige ili male brige. Sve ih stavi u kutiju. Sada stavi poklopac! Stavi kutiju negdje na sigurno. Sada ne moraš razmišljati o tim brigama. Možeš se odmoriti. Laku noć!”
  6. Ovu vježbu možete koristiti nakon nekog događaja koji je za dijete bio stresan: „Zamisli da u tebi postoji svjetlo. Nalazi se točno u sredini trbuha. Svjetlo je toplo i sjajno, kao svijeća. Zamisli da svjetlo polako postaje sve veće i veće. Obasjava noge i izlazi kroz nožne prstiće. Postaje još veće… Jarko sja u tvojim grudima i ispunjava ti srce. Obasjava ti ruke i izlazi iz vrhova prstiju! Sja u tvome tijelu, izlazi iz vrha tvoje glave! Svjetlo je svuda oko tebe. Sve je toplo i svijetlo.”
  7. Neka dijete napravi strip nakon pročitane knjige. Može odabrati koji dio će prikazati: najmračniji dio, najdojmljiviji dio, najtužniji dio, najstrašniji dio, najbolji dio.
  8. Predložite djetetu da događaje koji mu se svakodnevno događaju bilježi u dnevnik. To može biti nekoliko rečenica koje opisuju njegov dan, jedan ili nekoliko crteža na kojima će biti naveden datum ili pak dnevnik zahvalnosti gdje dijete bilježi tri stvari svakoga dana na kojima je zahvalno. Ako se radi o mlađem djetetu, roditelj može pisati tekst, a dijete crtati.
  9. Dijete može tjedan dana, ili onoliko koliko traje čitanje knjige, voditi dnevnik književnog lika. To može biti Mirko iz knjige Mirko i Glavoder ili neke knjige koju će čitati nakon ove.

Pitanja za razgovor s djetetom:

    • Koji sve problemi muče Mirka?
    • Zašto se Mirko ljutio na Deku?
    • Na koji način se Mirko suprotstavio Bubici?
    • Što ga je ljutilo kod Đula i kako je to riješio?
    • Zašto je smatrao da je sramota ići glavoderu?
    • U jednom trenutku Mirko je narastao. Što misliš, zašto se to dogodilo?
    • Od čega ljudi rastu, a od čega se smanjuju po Mirkovom mišljenju?
    • Sjećaš li se nekog trenutka u kojem si se smanjio/la?
    • Sjećaš li se nekog trenutaka u kojem si narastao/la ?

    Literatura

    Aladrović Slovaček, Katarina. Kreativne jezične igre : priručnik. Alfa : Zagreb, 2018.
    Delač, Sanja. Stvaralačko pisanje: priručnik za stvaralačko pisanje u nižim razredima osnovne škole. Profil : Zagreb, 2008.
    Willey, K. Smiren kao panda : 30 svjesnih trenutaka za igru, obroke, spavanje – ili bilo kad! 1.izd. Split : Harfa, 2022.
    https://roditelji.story.hr/Odgoj/Vrtic/a3520/igre-za-razvijanje-emocionalne-inteligencije.html (23.2.2023.)

    Pretplatite se
    Obavijestite me
    guest

    0 Komentara
    Inline Feedbacks
    View all comments
    Share This