Biblioterapijska edukacija za volontere Hotelijersko turističke i ugostiteljske škole Zadar U Hotelijersko turističkoj i ugostiteljskoj školi u Zadru održali smo, od 3. do 7. veljače, na poziv profesorice književnosti Danijele Riger-Knez, predavanje o interaktivnoj razvojnoj biblioterapiji i niz radionica u kojima smo prošli različite načine rada s tekstom koji mogu biti korisni u radu s djecom, mladima i odraslima. Predavanje i radionice bile su namijenjene prvenstveno volonterima, učenicima škole koja već čitavo desetljeće njeguje ovaj socijalno osviješteni način djelovanja u zajednici. Edukacijske radionice iz područja interaktivne biblioterapije i prigodne radionice poetske terapije planirane su u nacrtu ovogodišnjeg programa rada volontera koji je prirodni nastavak aktivnosti usmjerenih na njegovanje senzibiliteta prema slabijima, nemoćnima i potrebitima. Na predavanju i u biblioterapijskim radionicama sudjelovalo je oko trideset učenika i nekoliko profesorica zainteresiranih za ovaj način rada. Sudjelovali su također i učenici sa smanjenom motivacijom za učenje (zbog čega imaju i veliki broj izostanaka) kojima je razgovor o tekstu i druženje s volonterima, učenicima koji imaju snažnu društvenu i socijalnu motivaciju, moglo biti od koristi. Volonterski i humanitarni rad u ovoj školi počeo je 2005./2006. godine, kad su učenice Iva Magaš i Ivana Perić pokrenule volontersku grupu, po povratku sa seminara koji je organizirala splitska udruga Most. Prve akcije, u koje je bilo uključeno oko šezdeset učenika, organizirane su u suradnji sa zadarskim Caritasom- volonteri su pomagali u distribuciji hrane svojim sugrađanima o kojima ova organizacija brine. Nakon toga započela je suradnja s Domom sv. Frane za starije i nemoćne koja traje i danas – kulinarske, glazbene i čitateljske radionice za starije sugrađane već su tradicija koja se samo utvrđuje i osnažuje. Volonteri su posjećivali vrtiće organizirajući scenske nastupe s podjelom darova, organizirali su akcije za bolesne sugrađane, pekli su i prodavali kolače kako bi opremili pokretne škole u Africi, skupljali za beskućnike. Bili su uključeni u radionice o ljudskim pravima i u projekt Policija u zajednici tijekom kojeg su učenici stekli prva znanja o ljudskim pravima i aktivnom građanstvu (u radionicama je sudjelovalo stotinjak učenika). Što trebamo znati kad u svom radu koristimo tekst/priču Uvodno predavanje o interaktivnoj biblioterapiji volonterima je približilo način razmišljanja u kojem je tekst polazište za komunikaciju. Kako je područje biblioterapije usko povezano s pedagogijom smisla, polazište u radu s tekstom je upravo samorazjašnjavanje: zašto želimo raditi s određenom skupinom, kako se za tu skupinu pripremamo i s kojim ciljem radimo. Nakon faze samorazjašnjavanja u kojoj nam postaje jasnija naša osobna motivacija slijedi odabir materijala za rad. Kako biramo, koje principe slijedimo, o čemu moramo voditi računa, kako provjeravamo valjanost teksta – o svemu tome, kao i o načinima određivanja ciljeva rada u pripremi za buduće projekte, volonteri su dobili osnovne predodžbe koje su kasnije mogli provjeriti u radionicama. Jedna od tema koja je također naznačena u uvodnom predavanju je vrijednost timskog rada: na koga se u radu s ljudima možemo osloniti kad naiđemo na poteškoće, kome se možemo obratiti za potrebne informacije, tko sve treba biti uključen u projekt i s kojim ciljem. Naglasili smo važnost povjerljivosti i otvorenosti za suradnju, što je ponekad od presudne važnosti za pojedinca i skupinu. Kako bi povezali teoriju s praksom, radionice su osmišljene kao prolazak od prvog iskustva jezika (osjetilni doživljaj riječi) preko kreativnog korištenja riječi i sintagmi u stvaranju novih jezičnih tvorevina, do rada na tekstu koji pretpostavlja upisivanje vlastitih iskustava, znanja i uvida. U radionicama smo otvorili neka važna pitanja koja u radu s ljudima trebamo uvažavati: kako prepoznati vrijednosti koje prenosi tekst, koliko je jednostavno ili teško izabrati prave riječi za određenu osobu kako bi se ostvarila komunikacija, na što trebamo staviti fokus u razgovoru i na koji način osmisliti pitanja koja potiču razgovor i razmjenu. Radost susreta, razgovora i otkrivanja značenja Rad s ljudima uvijek je zanimljiv ako uživamo u različitostima predodžbi, osjećaja i misli koje u nama izazivaju iste riječi, vizualni i drugi osjetilni podražaji. U ovom kratkom i intenzivnom ciklusu radionica mogli smo osjetiti tu radost dijeljenja i upustiti se u avanturu istraživanja značenja riječi. Dopustili smo da nas zvuk nepoznatih riječi odnese u nepoznatom smjeru u kojem počinje mašta i prestaje vezanost za gotove predodžbe, izvrtali smo samorazumljive teze o tekstu kojim smo se bavili, postavili smo stotine pitanja koja se mogu odnositi na jedan cijeli čovjekov život. Radionice su također bile prilika volonterima početnicima (prvi razred srednje škole) da se bolje upoznaju sa starijim volonterima (viši razredi srednje škole) koji imaju iskustva u radu s djecom i odraslima. Volonterstvo u razdoblju adolescencije – prilika za izgradnju samopouzdanja i otkrivanje motivacije Volonterstvo je posebno važno u razdoblju adolescencije kad se čovjek svakodnevno pita o smislu svojih postupaka, o vrijednosti života i osobnog poziva. Ono daje mladom čovjeku priliku da svojevoljno odabere put na kojem može drugima pružiti sigurnost i pažnju koja mu samome treba. Osjećaj ranjivosti zamjenjuje osjećajem snage na konstruktivan način. Volonteri imaju podršku sebi sličnih i pripadaju zajednici koja njeguje pozitivne vrijednosti.
Prije svega, mladom čovjeku koji traga za svojim snagama omogućuje da ih gradi u susretu s drugim čovjekom. Volonterstvo je prostor slobode u kojem mladi ljudi mogu otkriti svoju motivaciju, povezati se sa sebi sličnima i sami sa sobom. Socijalna osjetljivost znak je razvijene sposobnosti suosjećanja, a suosjećanje pretpostavka za razumijevanje drugoga i samoga sebe. Podržavati i poticati volonterstvo u razdoblju adolescencije znači doslovno pružiti priliku za jačanje samopouzdanja, unutrašnje motivacije, kreativnosti, zanosa i osjećaja sigurnosti.
Zajednički nazivnik svemu navedenom je – smisao. Odrasli koji potiču i održavaju volonterstvo na najbolji mogući način mladim ljudima pružaju pravo mjesto za razvoj njihovih snaga. Ako samo pogledamo na koji način probleme besmisla rješavaju mladi koji nemaju skupinu u kojoj mogu propitivati svoje unutrašnje nemire i zadovoljiti osnovne ljudske potrebe za razmjenom mišljenja i osjećaja, kao i potvrditi vlastitu snagu na konstruktivan način, ne možemo dovoljno naglasiti važnost odraslih koji podržavaju volonterstvo u razdoblju adolescencije.
